Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu. Tijelo svakodnevno trpi napade koji završavaju iscrpljivanjem kardiovaskularnog sustava. Stoga, jesti hranu koja je učinkovita za zaštiti svoje srce može biti stvarno korisno.
Hrana za zaštitu vašeg srca
Badem
Nekoliko kliničkih studija pokazuje da sadržaj fitosterola u bademima u iznosu od 34 mg na 30 g smanjuje koncentraciju “lošeg” kolesterola (LDL) u tijelu.
Visoki kolesterol može uzrokovati probleme sa srcem jer se “loš” kolesterol nakon opskrbe organa taloži u arterijama te ih u slučaju viška može začepiti.
Prema epidemiološkim podacima, dnevni unos od 30 g badema smanjio bi rizik od kardiovaskularnih bolesti za 45%.
Vitamin E sadržan u bademima (7,5 mg vitamina E na 25 badema je polovica dnevne preporuke vitamina E) također bi pomogao u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti sprječavajući stvaranje krvnih ugrušaka.
Trešnja
Zahvaljujući sadržaju antocijana (350 do 400 mg na 100 g ploda), trešnje spadaju u voće koje pomaže zaštiti svoje srce. Antocijanini su fenolni spojevi koji djeluju kao pigmenti i daju višnjama crvenu boju.
Također imaju sposobnost neutralizirati slobodne radikale, spojeve koji oštećuju tjelesne stanice i koji bi bili odgovorni za aterosklerozu, odnosno prisutnost plaka na stijenkama arterija koji ometa protok krvi i može uzrokovati kardiovaskularne poremećaje.
Slanutak
Osim što potiče osjećaj sitosti i ima nisku kalorijsku vrijednost sa 163 kcal na 100 g, slanutak je dobar saveznik dijabetičarima. U stvari, dijabetes povećava rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti za 2 do 4 puta.
Slanutak ima nisko glikemijsko opterećenje, što je metoda izračuna koja uzima u obzir količinu ugljikohidrata, ali i kvalitetu.
Previsoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog ili moždanog udara blokiranjem krvnih žila.
Slanutak ima antioksidativna svojstva zahvaljujući sadržaju mangana i bakra, nutrijenata koji pomažu smanjiti učinak slobodnih radikala u procesu oksidacije tjelesnih stanica.
Svinjetina
100 g svinjskog mesa sadrži 3,6 g masti, uključujući 1,2 g zasićenih masnih kiselina, 1,4 g mononezasićenih masnih kiselina i 0,3 g polinezasićenih masnoća.
Razine esencijalnih masnih kiselina (omega-3) u svinjetini, stoga, čine je mesom s važnijim nutritivnim svojstvima od govedine ili janjetine.
Konzumacija svinjskog mesa omogućuje vam borbu protiv viška "lošeg" kolesterola u tijelu, povećavajući razinu lipida koji izbacuju kolesterol nataložen na stijenkama arterija i eliminiraju ga.
Višak "lošeg" kolesterola može dovesti do kardiovaskularnih poremećaja. Sa samo 162 kcal na 100 g, svinjetina je također niskokalorična u usporedbi s govedinom (252 kcal na 100 g mesa) ili piletinom (173 kcal na 100 g piletine).
Skuša
Sadržaj omega-3 masnih kiselina u skuši čini je pravim saveznikom za zaštiti svoje srce.
S 1,2 g dugolančanih omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) za porciju od 100 g, skuša daje tijelu više nego dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa EPA i DHA od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Nekoliko je studija pokazalo da konzumacija omega-3 masnih kiselina smanjuje rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Ove masne kiseline, djelujući na elastičnost krvnih žila, krvni tlak i s protuupalnim svojstvima, omogućuju borbu protiv stvaranja krvnih ugrušaka.
Skuša ima antioksidativna svojstva jer je bogata selenom. Ovaj mineral sprječava stvaranje slobodnih radikala u tijelu. Višak slobodnih radikala pridonosi pojavi kardiovaskularnih bolesti jer propadaju posebice u crvenim krvnim stanicama.
